Izvještaj sa Skeptika u pubu 26. 1. 2018.

Intelektualci, zaljubljenici u znanost i pobornici znanstvenog pristupa u razumijevanju stvarnosti, okupljeni u Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja, 26. siječnja 2018. u zagrebačkom klubu Sax! održali su još jednu večer Skeptika u pubu. Riječ je o slijedu od nekoliko predavanja o znanstvenim i aktualnim društvenim temama koje Društvo organizira jednom mjesečno, a otvorena su za javnost. Predavači su stručnjaci iz raznih područja koji publici nastoje približiti zanimljivosti iz svijeta znanosti, ali i otvoriti nova pitanja oko kojih bi se mogle razviti daljnje rasprave.

Siječanjski Skeptici počeli su izlaganjem hrvatskog filozofa Pavela Gregorića koji je okupljenima iznio osnovna načela kritičkog mišljenja i razbio zablude koje se uz ovaj način razmišljanja najčešće vežu. Kako bi temu približio i neupućenima u filozofiju, svoje je teze potkrijepio nekolicinom primjera iz medija i upozorio na propuste koje često činimo, a da toga nismo ni svjesni. Riječ je o tome da ljudi lako nasjedaju na razne informacije i da nemaju naviku promisliti o pouzdanosti izvora, motivaciji koja se krije iza postupaka, ali ni o zdravorazumskoj povezanosti tvrdnji i vjerovanja. Gregorić se osvrnuo i na popularnu knjigu Daniela Kahnemana ”Misliti brzo i sporo”, u kojoj on izlaže dva kognitivna sustava, koji bi se mogli shvatiti kao brzopotezno i kritičko mišljenje te govori o njihovoj zastupljenosti u svakodnevnim situacijama. Tako se brzopotezni način razmišljanja povezuje s razvojem pseudoznanosti, otporom prema različitosti, ekonomskom naivnošću, političkim populizmom te sklonošću da se medijskim objavama pristupa lakovjerno i nekritički.

Drugo po redu predavanje bilo je vezano za bitcoin, vrstu digitalnog novca koji se stvara i pohranjuje elektroničkim putem. O ovom, na našim prostorima još uvijek nedovoljno raširenom fenomenu, govorio je Nikola Škorić, inženjer računarstva i osnivač Electrocoina, hrvatske mjenjačnice kriptovaluta. Svoje je izlaganje započeo sa sličnostima između bitcoina i drugih platnih mreža pa tako bitcoin novčanik funkcionira kao klasični bankovni račun, anoniman je, nepovratan i relativno brz, za razliku od bankarske mreže. Bitcoin je distribuiran, slobodan, transparentan, fleksibilan i programabilan što ga razlikuje od uobičajenog načina plaćanja. Koristi se za trgovinu ili slanje sredstava, a plaćanje se provodi slanjem koda.

Treće predavanje bilo je ujedno i predstavljanje knjige ”Institut Ruđer Bošković: Ljudi i događaji 1950. – 2000.” Krunoslava Piska, teorijskog fizičara i profesora. Knjiga donosi pregled povijesti Instituta i ističe njegovu ulogu u političkim zbivanjima, a bavi se i odnosom između znanosti i politike u vrijeme Jugoslavije te projektima poput pokušaja stvaranja atomske bombe, istraživanja Jadrana i prve transplantacije koštane srži u Hrvatskoj.

Autor je osobit naglasak stavio na vodeću ulogu Instituta u modernoj znanosti i razvoju društva onoga vremena, a osvrnuo se i na veze između Instituta i JAZU-a. Važnu ulogu u cijeloj priči imala je i inicijativa IRB-a za pokretanjem postdiplomskog studija 50-ih godina, nakon čega se javila i potreba za izradom pravilnika o napredovanju u znanosti.

Izlaganjem o najvažnijem hrvatskom znanstvenom institutu zaključena je serija predavanja predviđena za siječanj, a već ovaj mjesec, svi zainteresirani za tri sata dinamične intelektualne atmosfere, nove teme i zanimljive predavače mogu potražiti u Saxu 23. veljače 2018.

Ivana Jurić