Izvještaj s proširenog sastanka osnivača “Društva” – Dodano: Nacrt Deklaracije o radu “Društva”

Vrijeme: 13. studeni, 2012. godine, od 18h do 21:30h
Mjesto: Dvorana III. krila, Institut Ruđer Bošković
Prisutni: (20) Neven Barković, Saša Ceci, Tamara Čačev, Tihana Dauenhauer, Aleksandar Gavrilović, Dario Hrupec, Nenad Jarić Dauenhauer, Ivan Kraljević, Igor Mikloušić, Karlo Kolar, Marko Matejčić, Tomislav Portada, Stanislav Prusac, Ivana Roglić Relac, Dragana Sekulić, Natalija Sokol Kvesić, Hrvoje Šimić, Damir Škrjanec, Dejan Vinković, Petra Vizjak
Ispričani: (9) Bruno Blumenshein,Danijel Despot, Željana Giljanović, Pavel Gregorić, Vishnya Maudlin, Pavle Močilac, Tanja Rudež, Domenika Rus, Jelena Šuran
Zabilježio: Saša Ceci

1. Skeptici u pubu

Što smo dosad napravili, kako ih još poboljšati, koji su nam planovi za dalje – širenje na druge gradove?

Dosad je održano 10-ak SuP-ov u Zagrebu (većina je snimljena, ali je kvaliteta prvih dosta je loša), dva SuP-a u Rijeci (jedan je snimljeni) i jedan SuP u Sinju (nije snimljen). Prijedlog zaključka: nastaviti sa SuP-ovima i zadržati brand (o promjeni forme – vidjeti ispod).

Dobro radimo: snimke i montaža su sve bolji (zahvaljujući Ivanu Pekariku i Nataliji Sokol Kvesić). Hvala!

Dobro radimo: Insistiranje na slanju predavanja i drugih materijala (sažetka, životopisa) dosta unaprijed daje dobre rezultate, ali treba malo više truda uložiti u komunikaciju. Prijedlog zaključka: reći svim predavačima da je to naš standard i nastaviti tako. To je jako korisno jer tjednima ranije imamo sve materijale za najavu na fejsu i na našem webu te sve bitne informacije za zainteresirane ljude iz  medija.

Treba popraviti: dosta je prigovora da nema dovoljno vremena za diskusiju – važno je naglasiti i postići da se predavači drže vremena
Prijedlozi zaključaka: kupiti veliku štopericu vidljivu predavaču koja odbrojava vrijeme, biti striktni u formi 20-25 minuta predavanje, a ostalo (do sat vremena) diskusija.

Promjene: možda bi forma debate bila zgodna (dva predavača i moderator – primjer teme: nuklearna vs. održivi izvori, i sl.). Prijedlozi zaključaka: debata bi možda bila primjerenija u knjižnici ili na tribini (ne u pubu); sva predavanja koja bi bila zahtjevala više vremena od 20-ak minuta treba organizirati u adekvatnijem prostoru (knjižnice, tribine, itd).

2. Definiranje svrhe/misije i djelovanja Društva

Što sad radimo i zašto, što želimo raditi, što ne radimo, a možda bi trebali početi raditi, te što ne bi trebali raditi?

Što radimo: organiziramo predavanja (za skeptike u pubu), prevodimo korisne sadržaje, sudjelujemo na tribinama o kritičkom mišljenju, pišemo otvorena pisma.
Što ima novo: spremaju se dva pisma i jedna omanja akcija (više o tome uskoro), SuP je 23.11., uskoro objavljujemo logičke greške na razumopedija.org-u, nastavljamo suradnju s medijima (sljedeći tjedan je u istina ili zabluda o cijepljenju).

Što želimo raditi: želimo što šire slojeve društva upoznati s koristima znanosti, znanstvenog pristupa te kritičkog mišljenja u rješavanju problema.

Što ne radimo (a možda bi trebali): tribine i predavanja za širu javnost (knjižnice, srednje i osnovne škole, pa i vrtići – tko bi to radio?). Prijedlog: svakako pokušati da dobre i zanimljive ljude dovedemo kao predavače na tribine u javnim prostorima (i dati im dovoljno vremena za predavanje), ali trebamo jako dobro odraditi marketing (Stanislav ima check listu sa stare grupe za projekte u kojoj su adrese svih medija, a i mi svi ćemo se angažirati osobnim kanalima da se glas pročuje).

Što (možda) ne bi trebali raditi (kao Društvo, ne kao pojedinci): vezati se za, ili promovirati određenu političku, ekonomsku, ili svjetonazorsko/religijsko/moralnu opciju (je li to danas uopće moguće izbjeći?). Prijedlog zaključka: postoje specijalizirane udruge koje se bave političkim i drugim aktivizmom i svatko od nas se može aktivirati tim kanalima. No predavanja iz ekonomije koje analizira pitanje je li ekonomija (prediktivna) znanost, ili politološke (znanstvene) analiza npr. predsjedničkih izbora u SAD-u ili političkih sustava u EU, ili otvaranje pitanja vjeronauka u javnim školama ili odnosa crkve i države (naročito fokusirano na iznošenje provjerljivih činjenice i relevantnih usporedbi sa situacijom u nama bliskijim zemljama – tipa Balkan/EU/US) jesu teme koje bi “Društvo” moglo pokretati. Osobna vjera svakog pojedinca, njezino ili njegovo političko ili ekonomsko opredjeljenje, nisu teme kojima se “Društvo” želi baviti, niti o njima zauzimati stav.

3. Registracija i financiranje Društva 

Vječno pitanje, treba li nam registracija Društva kao udruge (plusevi i minusi)?

Registracija nam donosi mogućnost dobivanja sredstava za pokrivanje većih troškova (npr. pozivanje uglednijih stranih predavača na Sup-ove), ali na početku nam troši ionako slabe resurse (jer bi bilo dobro platiti osobu da se brine za financije)
Prijedlog zaključka: većina se slaže da registracija ima više prednosti nego mana, ali treba biti spremni i pripremljeni za opasnosti koje novac donosi u području osobne motivacije (ako je netko plaćen, a drugi za isti posao nije – to je psihološki jako, jako loše – zapravo pogubno).

Kad jednom stignu neka sredstva, nekima će neki troškovi biti nadoknađeni (što je dobro), ali nekima neće (što može ispasti jako loše) – kako to napraviti što korektnije i što poštenije? Prijedlog zaključka: ako (kad) jednom stignu sredstva, trošit će se isključivo na putne troškove (odlaske predavača na Skeptike u pubu izvan Zg) i opremu (kamera, rasvjeta, itd…). Svi što sad radimo iz entuzijazma ćemo nastaviti tako raditi.

Zakon od nas zahtjeva statut (kojem će biti definirane misija i svrha Društva, što je dobro), ali zahtjeva i neku čvršću “upravljačku” strukturu, što nije dobro (a u našim uvjetima je to često i jako loše). Prijedlog: započinjemo raspravu o osnivanju udruge i modalitetima odlučivanja u njemu. Poslat ćemo uskoro prijedlog starog statuta (od prije nešto više od godinu dana) s dinamičnom upravom “Društva” po sistemu – tko radi, taj i donosi odluke.

4. Online resursi “Društva”

Web stranica, FB stranica, Razumopedija.org, YouTube kanal, Scribd.com – što imamo, na čemu radimo i što nam još fali?

Web je stigao 🙂  http://www.pzkm.org Pogledajte i kritizirajte (i ne osvrćite se na naše brundanje u bradu – uvijek može biti bolje!)

FaceBook fun page – imamo (trenutno) 927 fanova, što nije jako puno, ali nije ni loše. Broj raste pristojnom brzinom. Ona je naš glavni izvor za dijeljenje sadržaja i izradu evenata. To nam web ne može zamijeniti (niti ne treba). Stavljat ćemo zabavne i poučne sadržaje. Super je staviti neku zabavnu karikaturu jer se onda ona vidi na našem webu 😉

Razumopedija.org – možda najvažniji projekt koji radimo (ali i nevjerojatno zahtjevan) – kako to organizirati učinkovito? Prijedlog: logičke greške idu na razumopediju (zadužen za to je Ceci)

YouTube kanal – sve naše videosnimke su uploadane tamo. Imamo oko 3000 gledanja. Najgledaniji su “Cijepljenje djece” – preko 760, Cijepljenje protiv HPV-a s preko 450 te  “Evolucija religioznosti” s preko 230  gledanja (no Sup-ovi su relativno nedavno stavljeni, dok je tribina online skoro godinu dana).
Kako napraviti kanal boljim? Da li raditi liste ili ne? Kako dati drugima mogućnost da uploadaju sami (organizatori Sup-ova izvan Zg, ljudi koji rade montažu videosnimaka)?
Šaljite nam prijedloge.

Scribd.com – imamo (trenutno) 5662 posjeta/čitanja što je vrlo pristojna brojka (najčitaniji su Priručnik za razbijanje mitova s više od 3100 i pdf prezentacije “Cijepljenje djece” s oko 600 čitanja)

Posebna tema: Grupa za rasprave

Što je dobro, a što loše – i kako to loše popraviti?

Uvod: Grupa za rasprave je mnogima bio prvi susret s “Društvom”. Nažalost izgubili smo puno kvalitetnih ljudi s nje (neki su i na sastanku iznijeli svoje razloge), a rasprave koje se na njoj vode često su u neprimjerene i nepotrebno agresivne. Velik dio starih članova je otišao iz grupe, što je šteta. To je loša legitimacija za “Društvo”. Postavljeno je pitanje – što kad netko od frikova uleti sa pričom da mi svi nemamo pojma i da će nam on sad nadugo, naširoko, i nadasve arogantno objasniti kako smo glupi, naivni i/ili razotkriti našu povezanost s centrima moći itd. Predloženo je i potpuno zatvaranja grupe. No treba reći i da je trenutno tamo  565 članova i da ta brojka stalno raste  (20-ak u zadnjih 7 dana). Konstantan priliv novih je jedan od razloga zašto možda ipak ne treba odustajati od Grupe. Ljudi su očito zainteresirani za takav vid komunikacije.

Prijedlozi zaključaka: Grupa ostaje i neće biti strože moderirana (ali će biti moderirana) jer je ova forma otvorene diskusije korisna. (Forum bi nam bilo lakše moderirati, ali iskustvo pokazuje da oni budu i bitno  slabije posjećeni.) Bit će jasno napisan disclaimer da su stavovi izneseni u Grupi osobni stavovi komentatora i da ne predstavljaju službene stavove “Društva”. Apelirat će se na članove “Društva” da se suzdrže od agresivnih komentara, i naročito agresivnih odgovora na ostale, pa i agresivne, komentare. Mi, članovi Društva na Grupi za rasprave, želimo biti dobri učitelji (i učenici, ali to je druga priča). Mi želimo ljudima koji dolaze puni uvjerenja u neke stvari koje nam se čine očito pogrešne, i ljutnje jer mi ne vidimo, ili ne želimo vidjeti to što oni vide, tretirati kao učenike. Ali ne kao loši učitelji, vičući na njih, vrijeđajući ih i ponižavajući – jer ni mi, kad smo mi učenici, to ne volimo, niti to nalazimo produktivnim. Mi ćemo imati strpljenja zbog njihove nervoze – pa ćemo odgovarati smireno, ili zbog njihovog neznanja – pa nećemo odgovarati nadmeno i arogantno. Možda će baš netko od nas biti osoba koja će čovjeku pomoći da skuži nešto bitno ili korisno.

Grupa za projekte

Stara grupa je nestala na Fejsu (imamo backup, ali nas je to dosta bacilo unatrag). Stanislav će prebaciti iz backupa najvažnije dokumente, poput pravila za rad u grupi i na projektima (dijelove koji nisu prebačeni). To ćemo (Stanislav, Ceci) malo dotjerati da bude što lakše razumljivo novim ljudima koji se žele uključiti u vođenje ili rad na projektima.

Trenutno je 63 ljudi na njoj (malo?) Nije malo, ako ljudi rade 🙂

Kako projekte približiti ljudima? Dotjerat ćemo tekstove uputa i špranci (Stanislav, Ceci, dosadašnji voditelji projekata, ostali).

5. Mediji i mi

Što mi medijima možemo ponuditi, a što nama treba od njih (HRT i druge televizije, Jutarnji i druge tiskovine, tportal i drugi web portali)?

Mi, preko Skeptika u pubu, tribina, debata i drugih događaja koje snimamo ili u njima sudjelujemo upoznajemo ljude koji imaju i znanje i znaju ga kvalitetno prenijeti drugima pa ljudima iz medija možemo takve stručnjake i komunikatore preporučiti za određene teme. (To smo već radili i to možemo nastaviti dalje). Naša web stranica se vrti na HRT-u u rubrici “Istina ili zabluda“ (hvala Danijelu), naše aktivnosti su redovno popraćene na tportalu (hvala puno Nenadu i Nevenu), a uskoro očekujemo i neka iznenađenja. Uglavnom, ako radimo nešto kvalitetno i zanimljivo, mediji će sigurno doći. No dobro je i osobno kontaktirati ljude koje poznajemo u medijima.

Stanislav priprema neke materijale koji mogu biti korisni medijima. Tamara i Ceci su u kontaktu s PR službom IRB-a (i ravnateljem koji nam zna doći i na Skeptike u pubu) i dio promidžbe nam mogu odraditi oni – ako je sve dobro pripremljeno, naravno.

Novi podlistak za znanost u Večernjaku – da li se i, ako da, kako najbolje uključiti
Rasprava je tekla u dva smjera – jedan je stav da je pisanje u medijima posao za novinare, a ne za znanstvenike. Štoviše, istaknuto je da je nekorektno, ali i dugoročno neodrživo ne plaćati ništa za tekstove. Drugi je stav da su istupi u medijima i prezentiranje svojih rezultata i novih znanstvenih dostignuća ionako dio posla koji su znanstvenici ionako dužni raditi (jer su financirani od zajedničkih društvenih sredstava) pa kad već to moraju raditi, Večernjak je sigurno bolje mjesto od lokalnih mjesnih novina. Što se tiče problema održivosti, naglašeno je da to nije naš problem već problem Večernjaka. Kako čovjek iz Večernjaka zbog nepredvidivih okolnosti nije sudjelovao na sastanku, rasprava je ostala u formi spekulacije – što bi bilo kad bi bilo.

6. Promocija znanosti za (naj)mlađe

Vrtići, osnovne i srednje škole.

Petra Vizjak nas je upoznala s njezinim iskustvima u popularizaciji znanosti od vrtića do srednjih škola (kroz “Znanstvene čarolije”) i zaključili smo da je to jedna aktivnost u koju se svakako moramo uključiti više.

Usput, njezina ekipa nije registrirana kao udruga, već djeluju kao ogranak Hrvatskog Kemičarskog Društva. Ukoliko ne želimo registrirati udrugu, ili želimo registraciju samo zato da bismo mogli sudjelovati na natječajima za lovu, ili smatramo da nismo dovoljno… fora da bismo išli sami, mogućnost je da pregovaramo s ljudima iz Hrvatskog Prirodoslovnog Društva i da nastupamo kao njihov ogranak. To nije dogovoreno, niti čak predloženo, već više spomenuto kao opcija koju imamo.

7. Gadgets

Bedževi, majice, naljepnice, bookmarks, promotivni materijali,…

Ivan Kraljević je rekao da su bedževi bili hit te da bismo mogli prijeći na majice. Cijena (zbog relativno manjeg broja komada) bi bila oko 50-ak kuna po komadu. To je super i očekujemo da bi i to planulo. No problem je što to ne možemo legalno prodavati. Trebalo bi razmisliti i kontaktirati iskusnije ljude ako postoji neki legalan način da se to napravi.

 

Dodatak (stari prijedlog “statuta” koji bi vrijedio od prihvaćanja do osnivanja formalne udruge): 

 

NACRT (iliti nulta verzija teksta koji se daje članovima i drugim prijateljima na komentare, kritiku, dorađivanje, drastično mijenjanje pa sve do potpunog uklanjanja ) Deklaracije o radu Društva za promicanje znanosti i kritičkog mišljenja

verzija: 0.0 od 19. listopada, 2011.

Ovu deklaraciju donose i prihvaćaju budući članovi i simpatizeri Društva. Njezin glavni cilj je da pomogne da se do službenog osnivanja udruge što efikasnije iskoriste naši ljudski potencijali.

MISIJA DRUŠTVA

Članak 1.

Osnovna misija Društva je promicanje znanosti i kritičkog mišljenja. U tom smislu aktivnosti Društva obuhvaćaju borbu za sekularizam i protiv pseudoznanosti. Svi ljudi koji nam se žele pridružiti u ovoj borbi dobro su došli. Svima onima koji sudjeluju u toj borbi, Društvo će davati podršku.

USTROJ DRUŠTVA

Članak 2.

Društvo je neformalna i neprofitna udruga pa nema formalne članove, njime nitko ne upravlja i nema predsjednika.

Sve aktivnosti Društva provode se kroz projekte i svi oni koji na neki način sudjeluju ili su sudjelovali u radu tih projekata smatraju se neformalnim članovima Društva (u daljnjem tekstu – članovi Društva).

Članak 3.

Članovi Društva dijele se u pet kategorija:

  1. voditelji (osobe koje trenutno predlažu i vode projekte Društva; one moraju biti upoznate s ostalim projektima te predstavljaju Društvo u javnosti),
  2. suradnici (osobe koji trenutno surađuju na projektima Društva i koje se kao takve mogu predstavljati u javnosti),
  3. aktivisti (osobe koje su ranije sudjelovale, ili bi htjele sudjelovati u projektima Društva),
  4. savjetnici (osobe koje su ranije vodile barem jedan projekt Društva),
  5. uži odbor (osobe čija je osnovna zadaća rješavanje otvorenih pitanja kako bi se omogućilo da preostale četiri kategorije maksimalno neometano djeluju unutar Društva).

Ažurirana lista svih voditelja, savjetnika i užeg odbora mora biti dostupna na internetskim stranicama Društva. Ažurirana lista projekata, njihovih voditelja i suradnika mora biti dostupna na internetu.

Voditelji mogu, po potrebi, među sobom izabrati koordinatora voditelja koji će brinuti o pravovremenoj izmjeni informacija unutar Društva, te glasnogovornika koji će brinuti o kvalitetnoj komunikaciji Društva s javnošću.

Članak 4.

Osobe koje nisu članovi, ali sudjeluju u radu Društva dijele se u dvije kategorije:

  1. stručnjaci (znanstvenici i drugi stručnjaci koji sudjeluju u tribinama i drugim aktivnostima Društva i koje Društvo preporučuje medijima i javnosti za informiranje),
  2. članovi savjeta (ugledni građani koji podržavaju misiju Društva).

Ažurirana lista stručnjaka i članova savjeta mora biti dostupna na internetskim stranicama Društva.

Članak 5.

Članovi Društva mogu posebno zaslužnim pojedincima dati titulu počasnog predsjednika. Počasni predsjednik ne bi imao operativne ovlasti, već bi imao savjetodavnu ulogu.

AKTIVNOSTI DRUŠTVA

Članak 6.

Društvo se bavi svim aktivnostima koje predlažu i vode njegovi članovi, a koji su u skladu s Misijom Društva.

Društvo promovira aktivnosti svojih članova, kao i svih ostalih građana, koje su u skladu s Misijom.

TRANSPARENTNOST RADA DRUŠTVA

Članak 7.

Sve aktivnosti Društva su javne i pripreme su vidljive svim članovima. Ako nešto mora biti tajno, najvjerojatnije nije primjereno za Društvo čija je misija javno djelovanje.

Iznimno, u slučaju da je moguće da dođe do ugrožavanja nečijeg integriteta ili osobne sigurnosti, Društvo će takve svoje aktivnosti odrađivati tajno. U takvim situacijama važno je da o tome budu informirani barem još neki od ostalih voditelja, i neki od članova užeg odbora.

Zbog delikatnosti svog rada, uži odbor nema obavezu transparentnosti, no svaka njihova odluka mora biti javno oglašena i kvalitetno argumentirana. Diskusija među članovima o donesenim odlukama užeg odbora je poželjna i apsolutno dobrodošla kako bi se pogrešne odluke mogle efikasno korigirati.

SURADNJA DRUŠTVA S OSTALIM ORGANIZACIJAMA

Članak 8.

Društvo podržava sve inicijative drugih organizacija i udruga koje su u skladu s misijom Društva.

Članak 9.

Pregovore oko konkretnih inicijativa s drugim udrugama predlažu članovi Društva koji time postaju voditelji te inicijative u ima Društva. Njihova je odgovornost da informiraju ostale članove o tim inicijativama i okupe suradnike.

Ukoliko ostali voditelji, uži odbor ili suradnici na projektu nisu pravovremeno i transparentno informirani o konkretnoj inicijativi, Društvo neće moći dati svoju podršku.

FINANCIRANJE DRUŠTVA

Članak 10.

Društvo je neprofitna udruga koja ne sakuplja članarinu i nema imovinu.

Inicijative Društva, poput organizacija skupova, mogu se financirati donacijama. Odgovornost da se sve provede u skladu sa zakonom je na voditelju projekta konkretne inicijative.

OSNIVANJE FORMALNE UDRUGE

Članak 11.

Osnivanje formalne udruge jedan je od dugoročnih ciljeva Društva.

Svi članovi moraju biti pravovremeno i kvalitetno informirani o važnim aktivnostima koje vode ka formiranju formalne udruge, imati uvid i mogućnost sudjelovanja u diskusijama te imati razumnu količinu vremena da promisle o tome. Ukoliko to ne bi bio slučaj, novoosnovana formalna udruga se neće smatrati sljednicom Društva.