Skeptici (E)U Pubu – 14.06.2013

Teme i sudionici predavanja: 

  1. Sjeverni i Zapadni Balkan nakon 1.7.2013. –  prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina
  2. Ulazak Hrvatske u EU: pogled jednog ekonomista –  Milan Deskar-Škrbić, mag.oec.
  3. Europeizirana država i građani – problem ili rješenje? – doc.dr.sc. Anamarija Musa

Osnovne informacije:

Mjesto događanja: Movie pub, Savska 141, Zagreb
Vrijeme događanja: 14.06.2013. 18h – 21h
Facebook event: https://www.facebook.com/events/652096858137468/

Sažeci predavanja:

Sjeverni i Zapadni Balkan nakon 1.7.2013. –  prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina

Nakon hrvatskog ulaska u EU 1.7.2013, a u svjetlu implozije slovenskog gospodarstva, na europskom jugoistoku mogli bismo govoriti o dvije države Sjevernog Balkana (u EU), o Zapadnom Balkanu (ex-YU minus ove dvije plus Albanija) i ostatku regije koji je jako daleko od ulaska u EU (Turska) ili je tamo već neko vrijeme (Grčka, Bugarska). U svakom slučaju, prilike su vrlo dinamične i regija se neprestano mijenja. Da su takve bile i ranije, tijekom 20. stoljeća, i na koji je način sve to povezano sa stanjem danas, bit će tema ovog predavanja. Malo ćemo otići u prošlost, još više govoriti o važnosti prošlog za sadašnjost i reći neka predviđanja za budućnost regije te hrvatskim izgledima i mogućoj strategiji u narednih nekoliko godina.

Ulazak Hrvatske u EU: pogled jednog ekonomista – Milan Deskar-Škrbić, mag.oec.

Hrvatska će za nekoliko tjedana postati 28. članica Europske unije. Iako je ulazak u EU bio proklamirani cilj svih hrvatskih Vlada od početka 2000-ih, široj javnosti još ni danas nisu u potpunosti jasni troškovi, koristi, izazovi i problemi s kojima će se Hrvatska suočiti nakon 1.7.2013. godine. U ovom će se predavanju pokušati pružiti uvid u temeljne ekonomske aspekte ulaska Hrvatske u EU. Kao podloga za analizu i raspravu koristit će se iskustva zemalja EU 10 te analiza Ekonomskog instituta u Zagrebu koja predstavlja jedini pokušaj sistematičnog i znanstveno utemeljenog prikaza ekonomskih troškova i koristi pridruživanja Europskoj uniji. Također, zbog aktualne situacije, publiku će se ukratko upoznati i s uzrocima i posljedicama ekonomske krize u EU te njihovim utjecajem na promjenu institucionalnog okvira s kojim će se Hrvatska susresti prilikom ulaska u EU.

Europeizirana država i građani – problem ili rješenje? – doc.dr.sc. Anamarija Musa

EU kroz pojačanu regulaciju pojedinih sektora te istovremenu privatizaciju mnogih javnih usluga (neoliberalna koncepcija) potiče djelovanje tržišta i tržišne slobode, te ukida granice među državama na jedinstvenom ekonomskom prostoru. Harmonizacija propisa jedan je od preduvjeta za njezino funkcioniranje, a u pozadini je ideja da svaki poduzetnik i građanin na tom jedinstvenom prostoru uživa podjednak položaj, prava i slobode. Ulaskom u EU Hrvatska i formalno postaje dio europske zajednice država u kojoj dio svoje suverenosti prenosi na europska tijela odlučivanja. Za razliku od procesa pristupanja u kojem je svoje zakonodavstvo prilagođavala europskom bez da je na njega mogla utjecati, uskoro će zajednički s drugim članicama i sama usvajati europske propise i biti odgovorna za njihovo preuzimanje u domaći pravni sustav. Istovremeno, EU potiče političku participaciju i sudjelovanje u radu javnih vlasti kako bi se povećao legitimitet odluka, tako što potiče mogućnost uključivanja građana u oblikovanje javnih politika i propisa.

Životopisi:

prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina 

Tvrtko Jakovina redoviti je profesor svjetske povijesti 20. stoljeća na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, predavač na Istituto per l’Europa centro-orientale e balcanica, University of Bologna i poslijediplomskim programima više zagrebačkih fakulteta. Napisao je knjige: “Socijalizam na američkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik; Hrvati, Titova Jugoslavija i Sjedinjene Američke Države 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011), “Trenuci katarze. Prijelomni događaji XX stoljeća” (2013), uredio “Hrvatsko proljeće, četrdeset godina poslije” (2012). Član je Savjeta za vanjsku politiku i međunarodne odnose predsjednika Republike Hrvatske. Piše za Jutarnji list.

Milan Deskar-Škrbić , mag.oec.

Milan Deskar-Škrbić je magistar ekonomije i trenutačno radi kao ekonomski analitičar u konzultantskom poduzeću Arhivanalitika, vanjski suradnik na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te je redoviti kolumnist i bloger časopisa Banka.

Autor je nekoliko prikaza, stručnih i znanstvenih radova iz područja ekonomske politike i ekonomskog rasta. Do sada je sudjelovao na nekoliko znanstveno-istraživačkih projekata, a trenutačno aktivno sudjeluje na izradi nekoliko policy analiza i prijedloga.

doc.dr.sc. Anamarija Musa

Docentica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, radi na Katedri za upravnu znanost. Nakon diplome Pravnog fakulteta, magistrirala je na London School of Economics and Political Science iz područja europske politike i upravljanja. Doktorat iz upravnog prava i javne uprave stekla je u Zagrebu. Osim na matičnom fakultetu, predaje i na Fakultetu političkih znanosti te poslijediplomskim specijalističkim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Uz izlaganja na međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima, sudjelovala je u nizu znanstveno istraživačkih projekata, projektima u okviru CARDS programa te u izradi zakona i strategija. Autorica je više znanstvenih radova te urednica publikacija. Članica je Instituta za javnu upravu, Akademije pravnih znanosti Hrvatske te Međunarodnog udruženja političkih znanosti.