Skeptici u pubu – Movie Pub (Zg) 12.4.2013.

cover-2013_04

Teme i predavači: 

  1. Ovisnost: geni i/ili okoliš – Dr. sc. Dubravka Švob Štrac
  2. Genetički modificirani ljudi – Dr. sc. Andreja Ambriović Ristov
  3. Histerija oko “opasne” hrane – Prof. dr. sc. Franjo Plavšić

Gdje: Movie pub, Savska 141, Zagreb, http://goo.gl/maps/KwMo7
Kad: 12.04.2013. 18h – 21h
Facebook event: http://www.facebook.com/events/362166033891833/

Sažeci predavanja:

1. Ovisnost: geni i/ili okoliš? – Dr. sc. Dubravka Švob Štrac

Poruke predavanja: (1) Ovisnost nije problem slabe samokontrole ili određenih mana ličnosti, već vrlo kompleksna, učestala kronična bolest koju je potrebno liječiti. (2) U razvoju ovisnosti značajnu ulogu imaju ne samo okolišni čimbenici, već i genetska podloga pojedinca, te njihova međusobna interakcija. (3) Brojna istraživanja mehanizama i čimbenika uključenih u razvoj ovisnosti provode se s ciljem boljeg razumijevanja ove bolesti i pronalaska novih učinkovitijih terapeutskih pristupa.

U suprotnosti sa pogrešno ukorijenjenim vjerovanjima o ovisnosti kao problemu slabe samokontrole, određenih mana ličnosti, nedostatka morala ili jednostavno hira, koja su i dalje u značajnoj mjeri prisutna u društvu, znanstvenici i stručnjaci definiraju ovisnost kao bolest okarakteriziranu značajnim promjenama u moždanoj strukturi i funkciji. Brojna istraživanja bave se pitanjem zašto samo neki ljudi postaju ovisnici, odnosno koji su glavni čimbenici rizika razvoja ove bolesti. I dok mnogi uzrok ove varijabilnosti među ljudima traže u okolišnim čimbenicima, sve više podataka govori u prilog značajnoj genetskoj podlozi ovisnosti.

2. Genetički modificirani ljudi – Dr. sc. Andreja Ambriović Ristov

Poruke predavanja: (1) Genska terapija je postupak unosa gena u stanicu s ciljem postizanja terapeutskog učinka. (2) U studenom 2012. godine u Europi je odobren prvi lijek temeljen na genskoj terapiji za liječenje monogenske bolesti porodični nedostatak lipoprotein lipaze. (3) Svaki lijek, pa tako i onaj temeljen na genskoj terapiji, ima nedostatke. Međutim, za neke teške monogenske bolesti, genska terapija za sada nudi rješenje bolje od bilo koje druge terapije.

U studenom 2012. godine počela je era genske terapije u Europi. Odobren je prvi lijek temeljen na genskoj terapiji za liječenje monogenske bolesti koja se zove porodični nedostatak lipoprotein lipaze. To je prvi takav odobreni lijek u tzv. zapadnom svijetu, no javnosti je malo poznato da su u Kini još 2003. i 2005. godine odobrena dva, oba za liječenje tumora. Iz ovog predavanja saznat ćete što je genska terapija i kako se razvijala od 1990. godine, kada je napravljen prvi klinički pokus na čovjeku, pa sve do danas kada je službeno počelo liječenje genima.

3. Histerija oko “opasne” hrane – Prof. dr. sc. Franjo Plavšić

Poruke predavanja: (1) Nije sve jednako opasno (2) Činjenica je da živimo duže nego ranije (3) Nemojte koristiti internet ako ne znate procijeniti što čitate.”

Danas su došla vremena kad je navodno sve postalo opasno, a pogotovo jesti, piti i disati. Posebno se javljaju ideološki pokreti, kojima se građane pokušava usmjeriti prema nečemu što je za ideologe prihvatljivije. Hrana je svakako u žiži njihovih interesa i traži se povratak tradicionalnoj proizvodnji, što oni zovu prirodna, ekeološka itd. Pesticidi su posebno na udaru zbog nekih loših iskustava iz prošlosti, npr. s DDT. Međutim, stanje je malo drugačije prema podacima iz prošlosti. Dodatni problem je prilično snažno nepoznavanje toksikologije i osnovnih pojmova o karcinogenosti. U ovom će predavanju biti pokazano prvo da zbog neznanja građani sasvim krivo shvaćaju rizike od tzv. opasnih kemikalija. Još veći problem vezano uz modernu proizvodnju hrane je činjenica da se puno veće štete očekuju zbog izostanka primjene pesticida u uzgoju i skladištenju hrane (npr. teške mikotoksikoze). Biti će ukratko prikazan i negativan utjecaj interneta.

Životopisi:

Dr. sc. Dubravka Švob Štrac – radi kao znanstveni suradnik u Laboratoriju za molekularnu neurofarmakologiju na Zavodu za molekularnu medicinu IRB-a. Diplomirala je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a na istom fakultetu stekla je i titule magistra i doktora znanosti. Velik dio njenog dosadašnjeg istraživanja vezan je za proučavanje patofiziologije stresa i molekularnih mehanizama djelovanja neuropsihoaktivnih lijekova poput benzodiazepina u uvjetima stresa, kao i tijekom dugotrajne primjene koja može dovesti do pojave tolerancije i ovisnosti. U novije vrijeme bavi se istraživanjem uloge GABAergičnih i glutamatergičnih gena u razvoju alkoholizma. Voditelj je MZOŠ projekta «Stres, GABA-A receptori i mehanizmi djelovanja neuropsihofarmaka», te voditelj kolegija «Eksperimentalna i molekularna neurofarmakologija» na doktorskom studiju Biologije PMF-a i «Neurobiologija ovisnosti» na doktorskom studiju Neuroznanosti Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Objavila je preko dvadeset radova u internacionalnim znanstvenim časopisima. Član je Hrvatskog društva farmakologa, Hrvatskog društva za neuroznanost, Hrvatskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju, Hrvatskog biološkog društva i Hrvatskog društva za znanost o laboratorijskim životinjama.

Dr. sc. Andreja Ambriović Ristov – rođena je u Zagrebu, diplomirala je medicinsku biokemiju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, a magistrirala i doktorirala biokemiju i molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Danas radi na Institutu Ruđer Bošković u Zavodu za molekularnu biologiju u zvanju višeg znanstvenog suradnika. Bavi se istraživanjem adenovirusnih vektora za gensku terapiju i mehanizmima otpornosti tumorskih stanica na citostatike. Predaje na doktorskom studiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poslijediplomskom interdisciplinarnom doktorskom studiju Molekularne bioznanosti kojeg organizira Sveučilište u Osijeku, Sveučilište u Dubrovniku i Institut Ruđer Bošković, te diplomskom studiju Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveno se usavršavala u Francuskoj. Autorica je niza znanstvenih radova i glavna je urednica sveučilišnog priručnika «Metode u molekularnoj biologiji». Idejni je pokretač i organizator obrazovnog projekta „Metodološki tečajevi u biologiji i medicini“ koji ove godine slavi svoju desetu godišnjicu. Uz kontinuirani mentorski rad s diplomskim i doktorskim studentima održala je više pozvanih predavanja u Hrvatskoj i inozemstvu.

Prof. dr. sc. Franjo Plavšić – umirovljeni je sveučilišni profesor toksikologije i vanjski suradnik Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping. Predaje aktivno analitičku kemiju na Farmacetuskom fakultetu u Mostaru. Bavi se toksikologijom od 1976. Vodio oko 20 godina Zavod za kliničku farmakokinetiku i analitičku toksikologiju na Rebru, bio u vrijeme Domovinskog rata kao dragovoljac glavni zapovjednik Toksikološke službe, bio predstojnik Centra za biomedicinska istraživanja KBC Zagreb, osnivač i dugogodišnji ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping. Član DHK i autor više romana i zbirka priča.

Skeptici u pubu:

Skeptici u pubu (ili kraće, “Skeptici”) druženje je znanstvenika, skeptika, humanista, sekularista i svih drugih ljudi koji vole znanost i cijene kritičko razmišljanje. Ova druženja daju nam priliku da raspravljamo o raznim temama i izmjenjujemo ideje u opuštenom okruženju. Cilj je da se kroz zabavu promiče (znanstveni) skepticizam, znanstveni pristup i racionalnost. Događaj je međunarodnog karaktera, i izvorno je osmišljen 1999. u UK (http://en.wikipedia.org/wiki/Skeptics_in_the_Pub).

Za posjetitelje događaja

Preporuke za raspravljanje

  1. Nastojte se držati trenutne teme
  2. Moderator će pokušati što pravednije davati priliku za raspravljaju – to znači da ćete možda biti preskočeni u ime nekoga tko je raspravljao manje.

Molba za simpatizere ovog događaja

  1. Pošaljite pozivnicu na Facebook event svim svojim prijateljima za koje mislite da bi ih ovo moglo interesirati. Jednostavno to možete napraviti tako d instalirate ekstenziju za Google Chrome “Auto Select All Facebook Friends” ( http://goo.gl/SJ9Cb ). Kad krenete pozivati prijatelje na event, imati ćete tipku “Select all” – i to je to. Jednim klikom jednostavno i brzo ste poslali pozivnicu svima.
  2. Zamolite svoje prijatelje da i oni pošalju dalje pozivnicu na ovaj događaj.
  3. Stavite i Vi sami obavijest o ovome na svoj Facebook zid.

Korisni linkovi Društva za promociju znanosti i kritičkog mišljenja

Web stranica:
http://www.pzkm.org/

Pravila ponašanja u Facebook Grupi za projekte:
http://www.pzkm.org/pravila-ponasanja-u-facebook-grupi-za-projekte/

Info/opis/linkovi o Društvu:
http://www.facebook.com/groups/121173671326277/doc/183388771771433/

Facebook Page:
http://goo.gl/zmraz

Grupa za rasprave:
https://www.facebook.com/groups/121173671326277/

YouTube video kanal:
http://www.youtube.com/user/dzpzikm

Knjige i dokumenti na Scribd:
http://www.scribd.com/alvis_agora