Skeptici u pubu – 31.01.2013, 18h – Zagreb

Teme i predavači

1. Otkrivanje novih fenomena u prirodi: primjer nove čestice u CERN-u – Prof. dr. sc.  Ivica Puljak
2. Smanjena djelotvornost antibiotika – jesmo li izgubili trku s bakterijama? – prof.dr.sc. Arjana Tambić Andrašević
3. Mitovi u hrvatskoj ekonomiji – Vedrana Pribičević mag.oec.

Gdje: Spunk, zgrada NSK (mapa) , Hrvatske bratske zajednice b.b., Zagreb.
Kada: 31.01.2013. 18h – 21h, četvrtak
Facebook događaj: pozovi prijatelje
Trajanje: 20min predavanje + 30min rasprava, pitanje iz publike: 1min

Sažeci predavanja:

1. Otkrivanje novih fenomena u prirodi: primjer nove čestice u CERN-u – Prof. dr. sc.  Ivica Puljak
Znanstvena istraživanja po definiciji ispituju rubna područja znanja. Znanost je u biti uvijek “na rubu”. Novi fenomeni u prirodi su obično vrlo rijetki, pa je često teško razlikovati poznate od nepoznatih pojava. Kad uočite nešto naizgled novo, nakon što prođe početno uzbuđenje, obično započnete seriju sumnji i kritičkih promišljanja tipa: “ovo je vrlo vjerojatno nešto što znamo, samo izgleda malo neobično”, “vjerojatno smo nešto pogriješili, ovo ne može biti točno, izgleda skroz čudno”, “ovo je vjerojatno vrlo rijedak slučaj kada poznati fenomen izgleda kao da se radi o nečem novom”, itd. Tek kad ste iscrpili sva moguća objašnjenja ovog tipa, započnete spekulirati o novoj pojavi (ali mali crv sumnje uvijek ostane tu negdje : ) ). Kada točno možete početi tvrditi da ste uočili nešto novo? Može li se to kvantitativno izraziti, koristeći vjerojatnost i statistiku? Ova i druga slična pitanja dočarat ćemo kroz primjer otkrića nove čestice prošle godine u CERN-u, koja bi mogla biti dugotraženi Higgsov bozon. Usput ćemo se dotaknuti i zanimljive sociologije istraživanja u ovako velikim projektima, te dočarati zašto su znanstvenici najveći skeptici, a naročito prema svojim vlastitim istraživanjima.

2. Smanjena djelotvornost antibiotika – jesmo li izgubili trku s bakterijama? – prof.dr.sc. Arjana Tambić Andrašević
Već je sir Alexander Fleming nagovijestio mogućnost razvoja otpornosti bakterija na penicilin. To se pokazalo evolucijskom neumitnošću ne samo za penicilin, već i za sve ostale antibiotike izumljene nakon njega. Tijekom 1950-tih i 60-tih godina vladalo je mišljenje da će čovjek nadvladati razvoj rezistencije bakterija na antibiotike izumom novih antimikrobnih supstanci, no krajem 20. stoljeća postalo je jasno da je izvor novih antibiotika sve oskudniji, a da bakterije neumoljivo razvijaju otpornost na sve postojeće antibiotike. Diljem Europe postoje značajne razlike u propisivanju antibiotika. Zemlje u kojima se manje propisuju antibiotici ne primjećuju povećani morbiditet ili mortalitet od infekcija, no bilježe značajno manje stope otpornosti bakterija.

3. Mitovi u hrvatskoj ekonomiji – Vedrana Pribičević mag.oec.
Hrvatska je ekonomija već petu godinu zaredom u recesiji, a oporavku se ne nazire kraj. Ustrajno visoka stopa nezaposlenosti, pad osobne potrošnje, izostanak novog investicijskog ciklusa i srozavanje kreditnog rejtinga dodatno su oslabili već ionako slabašnu domaću ekonomiju. Javnost se u posljednje vrijeme često okreće ekonomskim „stručnjacima“ koji u medijima prezentiraju vrlo jednostavne formule instant rješenja izlaska iz krize, tražeći krivce u vlasti, Hrvatskoj narodnoj banci ili „krupnom kapitalu“. O stvarnim uzrocima krize u svijetu i u Hrvatskoj, razlogu zašto u našoj zemlji toliko dugo traje, te što hrvatsku ekonomiju (i posljedično sve nas) očekuje po ulasku u Europsku Uniju izlagati će Vedrana Pribičević, predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.

Životopisi:

Prof. dr. sc.  Ivica Puljak redoviti je profesor fizike na FESB-u. Diplomirao je elektrotehniku na FESB-u, magistrirao fiziku u Zagrebu te doktorirao fiziku u Parizu. Član je CMS kolaboracije od 1994. godine, gdje koordinira rad od oko 100-tinjak fizičara iz cijelog svijeta u potrazi za Higgsovim bozonom. Član je i MAGIC kolaboracije, koja upravlja dvama teleskopima za detekciju gama zraka na Kanarskim otocima. Autor je više od 300 znanstvenih radova i prezentacija na znanstvenim skupovima, a aktivno se bavi popularizacijom i promocijom znanosti.

Prof.dr.sc. Arjana Tambić Andrašević, dr.med. je diplomirala medicinu na Sveučilištu u Zagrebu 1986.g.. Pročelnica je Zavoda za kliničku mikrobiologiju Klinike za infektivne bolesti u Zagrebu. Predsjednica je nekoliko nacionalnih tijela: Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike u RH pri Akademiji medicinskih znanosti Hrvatske, Alliance for the Prudent Use of Antibiotics (APUA) Croatia Chapter, Referentnog centra Ministarstva zdravstva za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike, Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA) te Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju. Nacionalni je predstavnik u mnogim europskim grupama iz područja otpornosti bakterija na antibiotike i član je Professional Affairs Advisory Board društva European Society of Clinical Microbiology and Infectious Diseases (ESCMID). A. Tambić Andrasević je objavila tridesetak radova u internacionalnim znanstvenim časopisima te isto toliko u domaćim indeksiranim časopisima. Sudjelovala je u organizaciji preko pedeset stručno-znanstvenih skupova, od kojih je većina bila s međunarodnim sudjelovanjem, a neki su bili međunarodnog karaktera. Na 17 internacionalnih skupova sudjelovala je kao pozvani predavač. A. Tambić Andrasević je bila voditelj nekoliko nacionalnih i internacionalnih znanstvenih projekata.

Vedrana Pribičević mag.oec. je predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, gdje je predavala ili predaje predmete Osnove ekonomije, Mikroekonomija,Makroekonomija, Medjunarodna ekonomija, Statistika, te Matematičke metode za ekonomske analize. 2007.godine je diplomirala Makroekonomiju na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu, a od 2008. godine na istoj instituciji upisuje doktorske studije iz ekonomije. Autorica je nekoliko znanstvenih članaka iz područja ekonomskog rasta i nejednakosti, te gost predavač iz endogene teorije rasta na Warsaw School of Economics. Eksterni je istraživač posebne istraživačke skupine pri London School of Economics koja se bavi gospodarstvima jugoistočne Europe. Redovita je kolumnistica časopisa Banka, te sa engleskog jezika prevodi stručnu ekonomsku literaturu.

O događaju “Skeptici u pubu”

Skeptici u pubu su neformalno javno druženje uz zanimljiva predavanja i rasprave. Više o tome ovdje.

Uključi se i ti realizaciju ovog događaj: 

  1. Pošaljite pozivnicu na ovaj “Facebook događaj” svim svojim prijateljima. Stavite i vi sami obavijest o ovome na svoj Facebook zid
  2. Prouči koncept događaja i uključi se na neki od zadataka na projektu preko kojega se priprema ovog događaja
  3. Uključite se i na druge projekte “Društva” prema uputama i time poduprite promicanje znanosti i racionalnoga načina razmišljanja.

Poster


(Autor: Stanislav Prusac)