Skeptici u pubu – tribina: Treba li znanost filozofiju?

Diskutanti: Marija Brajdić Vuković, Pavel Gregorić, Ivica Puljak

Moderator: Saša Ceci

Je li filozofija nastala i trajala kao rezultat potrebe da se netko njome bavi, ili kao posljedica činjenice da su se njome ljudi mogli slobodno baviti? Koja je bila društvena uloga filozofa u povijesti, a kakva je situacija danas?

Trebaju li moderni znanstvenici filozofe u svojim istraživačkim timovima? Neki znanstvenici tvrde da ne, ali bi li im barem bili korisni? Postoji li realna razlika između filozofije i znanosti u područjima koja su daleko izvan dosega eksperimenata – poput teorije struna?

Jesu li ljudi koji se obrazuju u STEM područjima vičniji kritičkom mišljenju od ostalih disciplina? Razvija li se kritičko mišljenje više u tehničkim znanostima ili u npr. povijesti?

Postoji li zaista animozitet između “Dvije kulture u znanstvenim istraživanjima” – humanističkih i prirodnih, kao što je 1959, pisao Charles Percy Snow?

Postoje li neke takve dvije sukobljene kulture i u samoj filozofiji – npr. analitička i kontinentalna filozofija?

Imamo li i u STEM-u sličnu situaciju kad razgovaramo o primjenjenim i fundamentalnim istraživanjima?

Treba li nam danas više ljudi u STEM-u, a manje u ostalim disciplinama (npr. društveno-humanističlkim, a naročito humanističkim) i zašto?

Je li u pozadini spomenutih “ratova” između “kultura znanstvenih istraživanja” nešto uzvišeno, suštinsko i fundamentalno, ili je sve to malo prizemnije i profanije – borbe za financiranje istraživanja i drugih aspekata znanstvenog rada (pa i plaća i radnih mjesta)? (I je li se zato ponovno razbuktao taj rat između kultura baš negdje u doba zadnje velike krize 2008. godine?)

Često se čini kao da demokracija ne funkcionira pa neki ljudi predlažu neke vrste prosvjećenog apsolutizma? (Treba li nam car filozof poput Marka Aurelija?)

Biste li radije živjeli u zemlji u kojoj je premijer STEM-ovac ili filozof?