Skeptici u pubu (Zg), 23. 5. 2014.

cover-2014_05

Osnovne informacije

Tko: izv. prof. dr. sc. Matko Milin, dr. sc. Marko Košiček, dr. sc. Tamara Čačev
Što: drže predavanje na Skepticima u pubu
Kada: u petak 23. 5. 2014., 18h – 21h
Gdje: Movie pub, Savska 141, Zagreb, http://goo.gl/maps/KwMo7

Teme

1. Svemirske pećnice – izv. prof. dr. sc. Matko Milin

Pretvorbu jednih elemenata u druge (san svakog drevnog alkemičara) svemir je riješio kroz niz vrlo raznovrsnih scenarija, od svima poznatog “mirnog gorenja” (fuzije) u običnim zvijezdama, do raznih eksplozivnih procesa poput nova, supernova ili nukleosinteze neposredno nakon velikog praska. Kako nastaje helij kojim npr. punimo dječje balone? Gdje, kada i kako nastaju drugi najzastupljeniji elementi u svemiru, poput kisika i ugljika nužnih za nastanak života? Koji dio “ranog svemira” svakodnevno nosimo sa sobom? Zašto zlata u svemiru ima 50 milijuna puta manje nego željeza? Ovo su samo neka od pitanja na koja će odgovor biti ponuđen na predavanju, a bit će postavljen i čitav niz pitanja na koja odgovore još ne znamo.

2. Kako istraživati mozak bez mozga – dr. sc. Marko Košiček

Kako izgledaju bazična istraživanja u biomedicini na primjeru Alzheimerove bolesti? Ova bolest vodeći je uzrok demencije među starijom populacijom, sve je više oboljelih, a još ne znamo kako ju spriječiti, izliječiti, ali ni zašto do nje dolazi. Istraživanja pokazuju kako lipidi, posebice kolesterol, igraju važnu ulogu u ranoj fazi razvoja bolesti. Kako istražiti mozak biokemijskim metodama, koji se modeli koriste i zašto te kada je neophodno pokuse obaviti na životinjama pokušat će odgovoriti ovaj (bio)kemičar.

3. Nova era u istraživanju tumora – dr. sc. Tamara Čačev

Projektom humanog genoma, kojim je određena sekvenca DNA čovjeka, započela je nova era u molekularnoj biomedicini. Više od 99.9 % genoma zajedničko je svim ljudima, a svega 0.1% različitosti određuje primjerice naš izgled, boju kose i očiju, ali i različitu sklonost obolijevanju od čitavog niza bolesti. Zahvaljujući intenzivnim istraživanjima u području molekularne biologije tumora u proteklih tridesetak godina te razvoju prateće tehnologije danas o genetici raka, njegovovom nastanku i napredovanju znamo jako puno. No, svako riješena molekularna “zagonetka” otvara čitav niz novih pitanja na koje tek trebamo pronaći odgovor. Ovim predavanjem dobit ćete uvid u to gdje smo danas na tom putu, koja su temeljna genetička obilježja svih tumora, te koji su suvremeni pristupi u razvoju novih ciljanih “pametnih” lijekova. Pretvorbu jednih elemenata u druge (san svakog drevnog alkemičara) svemir je riješio kroz niz vrlo raznovrsnih scenarija, od svima poznatog “mirnog gorenja” (fuzije) u običnim zvijezdama, do raznih eksplozivnih procesa poput nova, supernova ili nukleosinteze neposredno nakon velikog praska. Kako nastaje helij kojim npr. punimo dječje balone? Gdje, kada i kako nastaju drugi najzastupljeniji elementi u svemiru, poput kisika i ugljika nužnih za nastanak života? Koji dio “ranog svemira” svakodnevno nosimo sa sobom? Zašto zlata u svemiru ima 50 milijuna puta manje nego željeza? Ovo su samo neka od pitanja na koja će odgovor biti ponuđen na predavanju, a bit će postavljen i čitav niz pitanja na koja odgovore još ne znamo.

 

O predavačima

1. Matko Milin najviši je eksperimentalni fizičar u Hrvatskoj, zaposlen na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveno djeluje prvenstveno u području nuklearne fizike, s povremenim izletima u astrofiziku, a i druge dijelove fizike. Dio karijere proveo je na Institutu “Ruđer Bošković”, te Freie Universitaetu u Berlinu, a znanstveno intenzivno surađuje s grupama iz Catanije (Italija), Birminghama (UK) i dr. Popularizacijom znanosti bavi se kao dugogodišnji član uredništva Matematičko-fizičkog lista, autor zadataka za državna i međunarodna natjecanja iz fizike, autor niza znanstveno-popularnih predavanja i članaka itd.

2. Marko Košiček je kemičar koji istražuje svijet temeljnih biomedicinskih znanosti. Diplomirao je i doktorirao kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a trenutno je zaposlen na Zavodu za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković gdje istražuje utjecaj lipida na razvoj Alzheimerove bolesti. Paralelno s time popularizira znanosti i obrazuje mlade znanstvene nade. Vodi znanstvenu emisiju Treći element na HRT3, član je tima koji priprema hrvatske reprezentativce za Međunarodnu kemijsku olimpijadu, utemeljitelj je Društva za edukaciju van okvira te dugogodišnji član organizacijskog odbora Ljetne škole znanosti za srednjoškolce. 2008. pobijedio je na međunarodnom natjecanju Laboratorij slava (FameLab) trominutnom prezentacijom pod naslovom Biokemija ljubavi, a od tada sudjeluje u realizaciji Laboratorija slave i srednjoškolske inačice natjecanja koje se zove Školski laboratorij. U ono malo vremena koje ostane slobodno bavio se plesom koji je zadnjih mjeseci zamijenio školom trčanja.

3. Tamara Čačev zaposlena je kao viša znanstvena suradnica u Zavodu za molekularnu medicinu, Instituta Ruđer Bošković. Diplomirala je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pri kojem je magistrirala (2003.g.) i doktorirala (2007.g.). Područje znanstvenog interesa dr.sc. Čačev je molekularna genetika tumora gastrointestinalnog sustava te personalizirana medicina u onkologiji. Hrvatska je predstavnica i članica upravljačkog odbora u COST Akciji Theragnostics Imaging and Therapy: An Action to Develop Novel Nanosized Systems for Imaging-Guided Drug Delivery, te zamjenica hrvatskog predstavnika u COST Akciji Cooperation Studies on Inherited Susceptibility to Colorectal Cancer. Sudjeluje u izvođenju nastave na nekoliko diplomskih i poslijediplomskih studija pri PMF-u i MEF-u u Zagrebu. Također se bavi popularizacijom znanosti kroz aktivnosti Društva za promociju znanosti i kritičkog mišljenja, Otvorene dane Instituta Ruđer Bošković te javna predavanja. Članica je uredničkog odbora časopisa World Journal of Gastroenterology te nekoliko stručnih asocijacija u zemlji i inozemstvu (Hrvatsko društvo za humanu genetiku, Hrvatsko društvo za istraživanje raka, European Society for Human Genetics, European Association for Anticancer Research). Objavila je 30 znanstvenih i stručnih radova, koautorica je nekoliko poglavlja u knjigama stručnog i znanstvenog karaktera, te udžbenika iz biologije Živi svijet 8 (Profil).

Skeptici u pubu

Skeptici u pubu (ili kraće, “Skeptici”) druženje je znanstvenika, skeptika, humanista, sekularista i svih drugih ljudi koji vole znanost i cijene kritičko razmišljanje. Ova druženja daju nam priliku da raspravljamo o raznim temama i izmjenjujemo ideje u opuštenom okruženju. Cilj je da se kroz zabavu promiče (znanstveni) skepticizam, znanstveni pristup i racionalnost. Događaj je međunarodnog karaktera, i izvorno je osmišljen 1999. u UK (http://en.wikipedia.org/wiki/Skeptics_in_the_Pub).

Više o Društvu za promociju znanosti i kritičkog mišljenja: http://www.pzkm.org/