Skeptici u pubu (Zg), 7. 03. 2014.

cover 2014_03

Osnovne informacije

Tko: prof. dr. sc.  Branko Grisogono, dr. sc. Boris Jokić, dr. sc. Boris Kožnjak
Što: drže predavanje na Skepticima u pubu
Kada: u petak 7. 3. 2014., 18h – 21h
Gdje: Movie pub, Savska 141, Zagreb, http://goo.gl/maps/KwMo7

Teme

1. O recentnim klimatskim promjenama i simulacijama buduće klime – prof. dr. sc.  Branko Grisogono

Mnoge ljude zanima recentno opće zatopljenje – kakve su pouzdane rekonstrukcije temperature u prošlosti i kakve su najbolje raspoložive predikcije temperature i klime za ovo stoljeće. U predavanju ću pokušati ponuditi kondenzirane i sublimirane odgovore na ova 2 pitanja u kontekstu određenog vremenskog prozora. Govorit ću kratko o klimi u zadnjih nekoliko stotina godina i onda više o nekoliko desetljeća u budućnosti. Usporedit ćemo meteorološke prognostičke modele (bolje rečeno, simulatore) s klimatskim modelima i pogledati neke od rezultata simulacija budućih klimatskih scenarija za šire područje Hrvatske. Iz perspektive znanosti i humanizma zaključit ću predavanje tražeći bolji odnos između naše civilizacije i prirode.

2. Znanost i religija u hrvatskom obrazovanju iz perspektive učenika: dvije (ne)uspješne priče? – dr. sc. Boris Jokić

Predstavit će se osnovne empirijske spoznaje objavljene u knjizi “Science and Religion in Croatian Education: Pupil’s Attitudes and Perspectives” koja se bavi stavovima i perspektivama učenika osnovnoškolske dobi o prirodoznanstvenom i religijskom obrazovanju. Empirijski rezultati ukazuju na različite obrasce stavova prema prirodoznanstvenim predmetima i katoličkom vjeronauku. Stavovi učenika o znanosti i religiji ukazuju da su prirodoznanstveno i religijsko obrazovanje tek djelomično uspješni u ostvarivanju vlastitih ciljeva. Predstavit će se i rezultati o stavovima i pristajanju uz evolucijsko, teističko-evolucijsko ili kreacionističko shvaćanje postanka i razvoja života i čovjeka.

3. Science works, b…’ iliti argument iz uspjeha: filozofski osvrt  – dr. sc. Boris Kožnjak

Argument iz uspjeha’ ne samo da je jedan od najčešćih već se smatra i jednim od ‘konačnih’ argumenata u prilog znanstvenom realizmu, odnosno, gledištu prema kojem su naše najbolje znanstvene teorije istinite ili barem približno istinite u odnosu na svijet koji opisuju. U svojem klasičnom obliku, argument sugerira da bi uspjeh znanosti bio čudo ukoliko su znanstvene teorije nereferirajuće, gdje se pod uspjehom podrazumijeva (a) deskriptivni i prediktivni uspjeh znanstvenih teorija u odnosu na promotrene fenomene, i (b) tehnološki uspjeh kao primjenu znanstvenih teorija. U ovome predavanju ovaj će se argument kritički sagledati iz dvije historijsko-filozofijske perspektive: prvo, u odnosu na dobro poznatu činjenicu post-pozitivističke filozofije znanosti da empirijski adekvatne teorije ne moraju nužno biti ‘istinite’, i drugo, u odnosu na čestu, ali pogrešnu definiciju tehnologije tek kao primijenjene znanosti, poglavito u kontekstu povijesti tehnologije koja pokazuje kako je većina tehnoloških postignuća dosegnuta ili u odsustvu znanstvenih teorija (ili usprkos njima), ili kao posljedica parcijalno ili potpuno pogrešnih teorija. Također, demonstrirat će se u kojem smislu postoji načelna ‘pododređenost’ znanstvenih teorija (tj. njihove ‘istinitosti’) tehnološkim primjenama kada tehnološki artefakti jesu rezultat ‘čiste znanosti’.

O predavačima

Branko Grisogono redoviti je profesor u trajnom zvanju na PMF-u u Zagrebu. Diplomirao je i magistrirao na istom fakultetu 1983. i 1987. godine, a doktorirao je 1992. u Desert Research Institute, Reno, NV, SAD, izvanredni je profesor na Sveučilištu u Uppsali i onda u Sveučilištu u Štokholmu, Švedska, od 1996. i 1997. do 2003. godine, kada se vratio u Zagreb nakon 15 godina rada u inozemstvu. Objavio je 60-ak recenziranih znanstvenih radova uglavnom u časopisima značajno natprosječnog faktora utjecaja u atmosferskoj fizici, odnosno u meteorologiji s klimatologijom. Uža područja rada su mu atmosferski valovi i turbulencija; u primjeni struke to se uglavnom svodi na planinsku i obalnu meteorologiju i klimatologiju. Jedan je od najcitiranijih hrvatskih geofizičara, vodi znanstveno-istraživačke projekte, bio je ili jest u uredničkom odboru nekoliko međunarodnih časopisa, recenzirao je preko stotinu znanstvenih radova i projekata, sudjelovao u 30-ak doktorskih povjerenstava (kao član, voditelj povjerenstva, ili glavni ispitivač) u 6 zemalja, predaje nekoliko sveučilišnih kurseva iz dinamičke meteorologije, uspješno je (su)vodio 10 doktorata i 40-ak diplomskih ili magistarskih radova, uveo je nekoliko novih znanstvenih pristupa u problematici mezo- i mikro-skalne meteorologije, odnosno u dinamici geofizičkih fluida.

Boris Jokić diplomirao je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je i doktorirao iz područja obrazovnih znanosti na Faculty of Education, University of Cambridge, Velika Britanija. Znanstveni je suradnik u Institutu za društvena istraživanja pri Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja. Područja istraživanja kojima se bavi su odnos prirodoznanstvenog i religijskog u obrazovanju, vrednovanje i ocjenjivanje i pojava privatnih instrukcija. Objavio je niz znanstvenih knjiga i članaka.

Boris Kožnjak Nakon diplome fizike na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu 1999. godine Boris Kožnjak upisuje poslijediplomski studij filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu gdje 2005. godine stječe stupanj magistra znanosti u području humanističkih znanosti, polje filozofija, a stupanj doktora humanističkih znanosti, također u polju filozofije, stječe na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2009. godine. Od prosinca 2000. do svibnja 2012. radio je prvo kao asistent a zatim kao viši asistent na Zavodu za povijest, filozofiju i sociologiju znanosti Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od siječnja 2013. znanstveni je suradnik na Institutu za filozofiju u Zagrebu. Bavi se poviješću i filozofijom znanosti, filozofijom tehnike i eksperimenta, te sociologijom i psihologijom znanosti.

Skeptici u pubu

Skeptici u pubu (ili kraće, “Skeptici”) druženje je znanstvenika, skeptika, humanista, sekularista i svih drugih ljudi koji vole znanost i cijene kritičko razmišljanje. Ova druženja daju nam priliku da raspravljamo o raznim temama i izmjenjujemo ideje u opuštenom okruženju. Cilj je da se kroz zabavu promiče (znanstveni) skepticizam, znanstveni pristup i racionalnost. Događaj je međunarodnog karaktera, i izvorno je osmišljen 1999. u UK (http://en.wikipedia.org/wiki/Skeptics_in_the_Pub).

Više o Društvu za promociju znanosti i kritičkog mišljenja: http://www.pzkm.org/